Osijek grad kandidat za Europsku prijestolnicu kulture 2020.

Europska prijestolnica kulture inicijativa je Europske unije kojoj je cilj istaknuti bogatstvo i raznolikost umjetničkog razvoja kao i zajedničke kulturne aspekte Europe kako bi pridonijela zbližavanju europskih naroda i njihovom boljem međusobnom razumijevanju.

Inicijativa Europska prijestolnica kulture jedna je od najprestižnijih i najvidljivijih europskih kulturnih manifestacija. Ona je značajna u mjerilu i opsegu pa su stoga i zahtjevi za osvajanje titule strogi u umjetničkom i kulturnom smislu. Uspjeh manifestacije ovisi o kvaliteti programa, o predanosti javnih vlasti te o uključenosti socijalnih i gospodarskih dionika grada.

Opći ciljevi inicijative EPK

Opći su ciljevi inicijative Europska prijestolnica kulture definirani na sljedeći način: očuvati i promicati raznolikost kultura u Europi i naglasiti njihove zajedničke značajke kao i povećati osjećaj pripadnosti građana zajedničkom kulturnom prostoru s jedne strane te poticati kulturni doprinos dugoročnom razvoju gradova u skladu s njihovim strategijama i prioritetima s druge strane.

Tko je pokrenuo projekt EPK?

Priču o najprestižnijoj kulturnoj inicijativi Europe, koja je danas jedna od najpoznatijih i najcjenjenijih inicijativa Europske unije započeli su 1985. Melina Mercouri i Jacques Lang, tadašnji ministri kulture Grčke i Francuske, koji su smatrali da se kulturi ne pridaje ni približan značaj kao politici i ekonomiji, iako je upravo kultura najbolji promicatelj europskih vrijednosti. Atena je tako 1985. postala prva europska prijestolnica kulture. Zahvaljujući brojnim posjetiteljima koje je privukla, titula je znatno dobila na snazi u Europi, a ima i izuzetan kulturni i socio-ekonomski učinak.

Koje su prednosti Europske prijestolnice kulture?

Titula Europska prijestolnica kulture može donijeti ogromne dobitke za grad u kulturnom, društvenom i gospodarskom smislu tijekom aktualne godine a i nakon nje. To je jedinstvena prilika da se obnove gradovi, promijeni njihov imidž i učini ih se bolje poznatima na europskoj i međunarodnoj razini, što uvelike  može pridonijeti razvoju turizma.

Koji je proces odabira gradova za EPK?

Vijeće ministara Europske unije svake godine bira najmanje jedan grad, a od 2011. titulu Europske prijestolnice svake godine nose dva grada iz dvije različite zemlje-članice Europske unije. Proces odabira prijestolnica započinje šest godina prije te se odvija u dva kruga. Tijekom te godine organiziraju se razna događanja u svim područjima kulture. Iskustva su pokazala da godina prijestolnice kulture ima dugoročne koristi za kulturni, socijalni i gospodarski razvoj grada.              

Prema Odluci br. 445/2014/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o uspostavljanju inicijative Unije za Europske prijestolnice kulture u razdoblju od 2020. do 2033., jedan hrvatski i irski grad 2020.  bit će Europske prijestolnice kulture.

Ministarstvo kulture Republike Hrvatske objavilo je 11.06.2014. Poziv za podnošenje prijava za inicijativu Unije, Europska prijestolnica kulture za 2020. u Republici Hrvatskoj. Za pripremu kandidature i pisanje prijavnice gradovi imaju 10 mjeseci. Tijekom 2015. bit će donesena odluka o gradovima koji će se natjecati u drugom krugu, a konačna odluka i imenovanje hrvatskog grada Europskom prijestolnicom kulture očekuje se početkom 2016.

Koji su kriteriji za odabir gradova?

Kriteriji dodjele za evaluaciju prijava podijeljeni su u šest kategorija koje odgovaraju odredbama u članku 5. Odluke br. 445/2014/EU i svih šest kategorija imaju istu snagu:

  • Doprinos dugoročnoj strategiji
  • Europska dimenzija
  • Kulturni i umjetnički sadržaj
  • Sposobnost provedbe
  • Doseg
  • Upravljanje

Europske prijestolnice kulture

1985. Atena (Grčka)
1986. Firenca (Italija)
1987. Amsterdam (Nizozemska)
1988. Zapadni Berlin (Zapadna Njemačka)
1989. Pariz (Francuska)
1990. Glasgow (Ujedinjeno Kraljevstvo)
1991. Dublin (Irska)
1992. Madrid (Španjolska)
1993. Antwerpen (Belgija)
1994. Lisabon (Portugal)
1995. Luxembourg (Luksemburg)
1996. Kopenhagen (Danska)
1997. Solun (Grčka)
1998. Stockholm (Švedska)
1999. Weimar (Njemačka)
2000. Avignon (Francuska) - Bergen (Norveška) - Bologna (Italija) - Bruxelles (Belgija) - Helsinki (Finska) - Krakow (Poljska) - Prag (Češka) - Reykjavik (Island) - Santiago de Compostela (Španjolska)
2001. Porto (Portugal) - Rotterdam (Nizozemska)
2002. Bruges (Belgija) - Salamanca (Španjolska)
2003. Graz (Austrija)
2004. Genova (Italija) - Lille (Francuska)
2005. Cork (Irska)
2006. Patras (Grčka)
2007. Luxembourg (Luksemburg) i Grande Région - Sibiu (Rumunjska)
2008. Liverpool (Ujedinjeno Kraljevstvo) - Stavanger (Norveška)
2009. Linz (Austrija) - Vilnius (Litva)
2010. Essen (Njemačka) - Pečuh (Mađarska) - Istanbul (Turska) (kao predstavnik države izvan EU-a)
2011. Tallinn (Estonija) - Turku (Finska)
2012. Guimarães (Portugal) - Maribor (Slovenija)
2013. Marseille (Francuska) - Košice (Slovačka)
2014. Umeå (Švedska) - Riga (Latvija)
2015. Mons (Belgija) - Plzen (Češka)
2016. San Sebastián (Španjolska) - Wroclaw (Poljska)
2017. Aarhus (Danska) - Paphos (Cipar)
2018. Leeuwarden (Nizozemska) - Valleta (Malta)
2019. Matera (Italija) - Plovdiv (Bugarska)
2020. ? (Hrvatska) - ? (Irska)